Na mreži kruži glasina da vakcina protiv korona virusa, navodno, može da prouzrokuje neplodnost kod žena.
Bildrechte: BR/Julia Müller

Na mreži kruži glasina da vakcina protiv korona virusa, navodno, može da prouzrokuje neplodnost kod žena.

Per Mail sharen
Artikel mit Bild-InhaltenBildbeitrag

Nema indicija da vakcina protiv korone prouzrokuje neplodnost

Na mreži kruži glasina da vakcina protiv korona virusa, navodno, može da prouzrokuje neplodnost kod žena. #Faktenfuchs istražuje zašto različiti eksperti smatraju da je verovatnoća veoma mala.

O mogućim nuspojavama vakcina protiv virusa SARS-CoV-2 širi se mnogo glasina i tvrdnji. Neke je #Faktenfuchs već proverio i, pored ostalog, opovrgao tvrdnje da vakcina dovodi do promena ljudske DNK.

Na internetu se iznova javlja i tvrdnja da vakcinacija protiv Kovida-19 žene može da učini neplodnim. „Moja prijateljica, koja ima veliku želju da što pre dobije dete, ne želi da se vakciniše, jer je pročitala da vakcina može da izazove neplodnost kod žena“, piše jedna korisnica Twittera i pita: „Zna li neko nešto detaljnije o tome (poželjno da se temelji na činjenicama, a ne pseudointelektualnom blebetanju)?“

Peticija upućena “European Medicine Agency” (EMA)

Peticija koju su agenciji EMA uputili negatori opasnosti od korona virusa sadrži i tačku o mogućoj neplodnosti. U njoj, doduše, ne piše da vakcina prouzrokuje neplodnost, već da nije dokazano da ona to ne čini. Vakcina, prema toj tvrdnji, može da izazove imunološku reakciju koja se neće okrenuti samo protiv korona virusa već i protiv jednog proteina koji učestvuje u stvaranju placente u materici. Ali kako bi moglo doći do takve reakcije?

Centralna uloga „Spike“-proteina

Virus SARS-CoV-2 sadrži takozvane šiljaste („Spike“) proteine. To su, slikovito rečeno, šiljci koji okružuju virus. Preko tih šiljastih proteina virus se vezuje za ljudske ćelije i može da ih napadne. Imunološka odbrana ljudskog organizma se usmerava na te proteine. Šiljasti protein ima centralnu ulogu i u razvoju vakcina. mRNK-vakcine, npr. proizvođača BioNTech/Pfizer i Moderna, sadrže informaciju o pojedinačnim, bezopasnim proteinima virusa. Ljudsko telo na osnovu tih informacija samo stvara proteine (antigene) koji zatim izazivaju imunološku reakciju i stvaranje antitela.

Ovaj mehanizam stvara podlogu za tvrdnje o uticaju na plodnost: Vakcina, navodno, može da izazove odbrambenu reakciju ne samo protiv virusa SARS-CoV-2 već možda i protiv proteina sincitin-1 koji predstavlja bitan preduslov za razvoj placente. I „Spike“-proteini i sincitin, prema tvrdnji, imaju sličnosti. Kako se navodi u peticiji, mora biti isključeno „da vakcina protiv virusa SARS-CoV-2 izaziva imunološku reakciju protiv sincitina-1, jer bi inače posledica kod vakcinisanih žena mogla biti neplodnost neodređenog trajanja“.

Marion Kiechle: "Lažna tvrdnja"

Marion Kiechle, direktorka Klinike za ginekologiju na Klinici Rechts der Isar u Münchenu, članica Nemačke akademije nauka Leopoldina i bivša bavarska ministarka, u pogledu ove sumnje dolazi do sledećeg zaključka: „Po mojoj proceni radi se o lažnoj tvrdnji, jer ne postoje naučni dokazi ili čak i najmanje indicije da trenutno odobrene vakcine negativno utiču na žensku plodnost“.

Ovo se odnosi na mRNK-vakcine, odobrene u više zemalja, npr. od proizvođača Biontech/Pfizer i Moderna, a važi i za vakcine na bazi DNK.

Protein sincitin-1 i „Spike“-protein korona virusa imaju jako malo sličnosti, pa je time imunološka reakcija protiv sincitina-1 „krajnje neverovatna“, objašnjava Kiechle. Osim toga, klinička ispitivanja vakcina su pokazala da nema indicija koje ukazuju na neplodnost kod vakcinisanih žena.

Sa kliničke tačke gledišta protiv toga govori i sledeća činjenica: „Samo u SAD-u je obelodanjeno više od 40.000 slučajeva trudnih žena koje su bile pozitivne na koronu“, objašnjava Kiechle. Te žene su usled infekcije takođe stvarale antitela protiv „Spike“-proteina korona virusa – kao što se to događa nakon vakcinacije. „Ukoliko bi ta antitela napadala i sincitin-1, za očekivati bi bio i jako visok stepen abortusa i komplikacija u trudnoći, objašnjava lekarka, „a upravo to nije bio niti je sada slučaj“.

Istraživači sa Univerziteta Jena: Brige mladih žena su neosnovane

Istraživači sa Univerziteta Jena potvrđuju procenu Marion Kiechle. Ekkehard Schleußner, direktor Klinike za akušerstvo na univerzitetu u Jeni, objašnjava: Kada bi vakcinacija protiv korone izazivala neplodnost, nju bi pogotovo morala da izazove infekcija koronom. „Opterećenost pacijentkinje antigenima, izazvana „Spike“-proteinom korone prilikom infekcije, a time i potencijalno stvaranje antitela, je mnogo veća i teže predvidiva nego u slučaju vakcinacije“, kaže Schleußner u jednom saopštenju za medije Univerziteta Jena. „Naša dosadašnja iskustva sa trudnicama obolelim od korone to ne potvrđuju“.

Institut Robert Koch u svojim FAQ („Najčešće postavljenim pitanjima“) takođe ukazuje na efikasnost i sigurnost vakcine protiv korone. Prilikom pandemije izazvane 2002/2003 virusom Sars-CoV-1 takođe nije uočena neplodnost kod žena nakon infekcije – iako je vremenski period posmatranja sada dug već skoro 20 godina, izjavio je za SWR Udo Markert iz Laboratorije za placentu u Jeni.

BioNTech: Sekvenca aminokiseline suviše kratka da bi izazvala autoimunitet

Proizvođač vakcina BioNTech na upit #Faktenfuchs takođe odbacuje tvrdnju. „To nije tačno“, navodi odeljenje za komunikaciju kompanije iz Mainza. „Ne postoje podaci koji ukazuju na to da vakcina Pfizer-BioNTech dovodi do neplodnosti: „Sekvenca je (...) suviše kratka – četiri zajedničke aminokiseline – da bi na jasan način izazvala autoimunitet“, objašnjava predstavnica za štampu kompanije.

Mit o vakcini i neplodnosti

Mit o tome da vakcinisanje navodno dovodi do neplodnosti se u različitim oblicima širi već dugo. Još na početku pandemije je osnivač kompanije Microsoft, Bill Gates, optuživan da vakcinisanjem želi da desetkuje stanovništvo. Godinama kruži i glasina da je Svetska zdravstvena organizacija (WHO) u Keniji htela prisilno da steriliše žene tako što je zaštitnoj vakcini protiv tetanusa dodavala hormon trudnoće Beta-hCG. ARD-Faktenfinder je ovu glasinu već opovrgao.

Vakcina je uvek skopčana sa rizicima

Nijedna vakcina nije sasvim bez rizika. Kao i kod drugih vakcina može doći do vremenski ograničenih nuspojava kao što su glavobolja, umor ili bolovi na mestu uboda, drhtavica ili groznica. Takve nuspojave su uobičajene kod vakcinacija, objašnjava Stefan Kaufmann, direktor emeritus Instituta „Max Planck“ za infektivnu biologiju, i naglašava da one ne mogu da prođu bez ikakvih nuspojava. Prolazna upalna reakcija nije ništa negativno. Telo, uostalom, mora da uoči kuda treba da usmeri svoj imunološki odgovor, navodi Kaufmann.

Evropska komisija je 21. decembra odobrila vakcinu BioNTech/Pfizer. Uslov je i da proizvođači u svih 27 zemalja članica Evropskoj agenciji za lekove dostavljaju podatke o dugotrajnom dejstvu. Podaci o mogućim nuspojavama i alergijskim reakcijama će se takođe i dalje sakupljati i proveravati.

Zaključak

Mit da vakcinisanje izaziva neplodnost je u različitim kulturama već dugo rasprostranjen i kruži i u vreme pandemije korona virusa. Tvrdnju da mRNK-vakcina protiv korona virusa može da izazove i odbrambenu reakciju protiv proteina placente odbacuju i Marion Kiechle, direktorka Klinike za ginekologiju TU München, i proizvođač BioNTech kao lažnu tvrdnju. Sličnosti između dva proteina su suviše male da bi izazvale odbrambenu reakciju.

"Darüber spricht Bayern": Der neue BR24-Newsletter informiert Sie immer montags bis freitags zum Feierabend über das Wichtigste vom Tag auf einen Blick – kompakt und direkt in Ihrem privaten Postfach. Hier geht’s zur Anmeldung!