Situacija u Ukrajini je eskalirala. Ruska armija napada ciljeve u čitavoj zemlji.
Društvenim mrežama se šire bezbrojne slike i video snimci ljudi u bijegu, tenkova u pokretu, raketnih napada i borbenih aviona u niskom letu. Mnogi od njih nisu provjereni: Često je na prvi pogled nemoguće utvrditi da li materijal zaista prikazuje ono što tvrdi da pokazuje, gdje i kada je snimljen, ko ga je snimio. Zbog toga ne treba sa interneta preuzimati i dijeliti neprovjereni materijal.
Ali kako da znamo koji su izvori pouzdani ili koji video snimci su autentični? Ili kako da saznamo da li fotografije zaista prikazuju ono što se tvrdi da je na njima? #Faktenfuchs daje odgovore na ova pitanja.
Za početak osnovni savjeti:
- Budite skeptični prema fotografijama i video snimcima čije izvore ne možete procijeniti.
- Dobro razmislite šta ćete i da li ćete uopšte nešto sami širiti.
- Konsultujte sadržaje vjerodostojnih nezavisnih medija.
Ispitajte izvore: Ko je to objavio i zašto?
S obzirom da na platformama društvenih medija svi mogu nešto objaviti isplati se provjeriti ko stoji iza nekog profila. Pri tome bi bilo dobro potražiti odgovore na sljedeća pitanja:
Da li je poznat vlasnik profila? Ako se radi o objavi neke osobe pod pravim imenom i ako je jasno da je ta osoba na mjestu zbivanja onda to može biti pokazatelj autentičnosti. Vanjski dopisnik nekih ozbiljnih novina, reporterka neke novinske agencije ili lokalni novinar najčešće komuniciraju transparentno i razumljivo na društvenim mrežama.
Zbog aktuelnih zbivanja u Ukrajini se nalaze i novinari nezavisnih međunarodnih medija i izvještavaju odatle.
Da li je vlasnik profila autor materijal? U nekoj dinamičnoj, nepreglednoj situaciji kakva je trenutno u Ukrajini nastaje puno fotografija i video materijala. Neki ljudi jednostavno dijele takve dramatične slike na svojim profilima bez navođenja porijekla materijala. To otežava utvrđivanje porijekla materijala. Međutim, ako je jasno ko je snimio materijal lakše je procijeniti njegovu vjerodostojnost.
Da li izvor slijedi neku političku agendu? Upravo strane uključene u ratni sukob maju vrlo različite interese i mogu raditi na tome da objavljivanjem i širenjem određenih sadržaja ojačaju vlastitu poziciju. Zbog toga treba dobro razmotriti ko stoji iza izvora i da li možda ta osoba ima neke političke namjere.
#Faktenfuchs je sažeo u jedan video nekoliko savjeta kako načelno prepoznati ozbiljan izvor.
Provjera video zapisa i slika: Jesu li istiniti podaci o mjestu, vremenu i kontekstu?
Ko se susreće sa fotografijama ili video materijalom iz ukrajinskog rata i nije siguran u autentičnost materijala može si postaviti ova pitanja:
Da li je fotografija zaista aktuelna? Zastarjele fotografije se često koriste na internetu za obmanjivanje i lažno predstavljanje činjenica – takvih je slučajeva već bilo u rusko-ukrajinskoj krizi.
Međutim, postoje načini da se sazna da li se radi o zastarjeloj fotografiji. Takozvano obrnuto pretraživanje slika često može otkriti zastarjelu fotografiju kao takvu. Mnoge tražilice ne pretražuju samo pojmove nego mogu uz pomoć neke fotografije tražiti i fotografije identičnog ili sličnog sadržaja. Ako se radi o nekoj starijoj fotografiji koja kruži internetom onda ćete imati velike šanse da je pronađete.
Internetske tražilice kao npr. Google, Yandex, Bing ili Tineye Vam mogu dobro poslužiti u ovu svrhu.
Da li je su se vršile neke izmjene na materijalu? I kod ovog pitanja može pomoći obrnuto pretraživanje slika. Ako su vršene neke izmjene slike može se među rezultatima pretrage tražiti original na osnovu koga možemo dobiti važne informacije o mogućoj manipulaciji snimka.
Osim toga od pomoći može biti i detaljan pregled materijala: Ima li naznaka neke obrade slike? Da li su npr. tačne sjene i proporcije? Ovi savjeti mogu pomoći i kod verifikacije video materiala – i u ovom slučaju očigledna montaža materijala, neprirodne sjene i izobličene kretnje mogu ukazivati da se radi o „lažnjaku“.
Šta ako još uvijek niste sigurn? Ako niste sigurni u autentičnost video materijala onda provjerite da li su eksperti za provjeru činjenica vezanih za geolokaciju ili istraživački kolektivi već ispitivali materijal. Na primjer, istraživački kolektiv Bellingcat u jednoj javnoj bazi podataka skuplja snimke upitne vjerodostojnosti iz ukrajinskog rata kao i linkove za provjeru činjenica. U ovom članku možete pronaći lažne tvrdnje i manipulirane fotografije o sukobu između Rusije u Ukrajine koje je skupio istraživački kolektiv Correctiv. Osim toga na ovoj mapi možete dobiti pregled video i foto materijala. Pored tvitova iz kojih potiče određeni materijal ovdje možete pronaći i linkove sa procjenama korespondenata ili eksperata za geolokaciju, što Vam također može pomoći u procjeni.
Ako postoje precizne informacije o lokaciji gdje je snimljen neki video ili fotografija onda možete uz pomoć geografskih karata dostupnih na Internetu kao što su Google Maps pokušati saznati da li su te informacije tačne. Kako to rade profesionalni možete sasznati na slijedećem linku (Napomena: Članak je na engleskom) ili u ovom članku redakcije Tagesschau.
"Hier ist Bayern": Der BR24 Newsletter informiert Sie immer montags bis freitags zum Feierabend über das Wichtigste vom Tag auf einen Blick – kompakt und direkt in Ihrem privaten Postfach. Hier geht’s zur Anmeldung!